1. Poziv sudionicima skupa
Genijalni umjetnik koji samostalno stvara umjetnička djela već odavno je prepoznat kao svojevrsni mit. Široki rasponi umjetničke proizvodnje, u pravilu zasnovane na zanatskim principima, ukazuju i dokazuju uključivanje i suradnju većeg broja djelatnika različitih stupnjeva znanja i vještina, ukratko svega onoga što okupljamo pod općim nazivom umjetnička ili majstorska radionica. Značaj i širina različitih povijesno-umjetničkih problema koje pred istraživače postavlja proučavanje umjetničkog djela kao kolektivnog ostvarenja, kao i radioničke djelatnosti općenito, vjerujemo da u potpunosti opravdava odabir ovogodišnje teme znanstvenog simpozija Dani Cvita Fiskovića – „Majstorske radionice u umjetnosti Hrvatske“.
Pojam radionica pritom se želi razložiti, sadržajno i formalno, u svim svojim značenjima u kojima se koristi u suvremenoj povijesti umjetnosti, obuhvaćajući prvenstveno tri njegova glavna aspekta – organizacijski, atributivni i pedagoški. S jedne se strane, dakle, žele osvijetliti problemi stalne ili privremene organizacije radioničke djelatnosti, od starog vijeka sve do suvremenosti, u kojoj se uz glavnog majstora, koji se smatra nositeljem idejnog rješenja, javljaju i njegovi suradnici, pomoćnici, učenici, a ponekad čak i majstori podjednakih sposobnosti i umijeća. S druge strane, kod složenih problema autorstva i pitanja atribucije, nastojati će se ukazati na opravdanost i održivost korištenja pojma radionica koji se kod nas rabi uglavnom na dva načina: a)kako bi pokrili niži stupnjevi likovnih kvaliteta i vrsnoća koje nastaju ispod pretpostavljene, vrlo visoke umjetničke i tehničke razine izvedbe samostalnog autorskog djela ili autografa vodećeg umjetnika, odnosno glavnog majstora, i b)u slučajevima još uvijek anonimne i neindividualizirane umjetničke produkcije ranog srednjega vijeka kako bi pod pojmom „klesarska radionica“ okupilo veći broj djela srodnih morfoloških, sadržajnih ili tehničkih značajki. Konačno, umjetnička radionica koja je dugo bila mjesto prenošenja znanja i vještina, tehnoloških inovacija i likovnih invencija, od 19. se stoljeća formalizira u „majstorskim radionicama“ na visokim školama i Akademijama lijepih umjetnosti, što je također vrijedno razložiti u ovome kontekstu.
Vjerujemo kako ovogodišnja tema, „Majstorske radionice u umjetnosti Hrvatske“, nudi pregršt razloga za sudjelovanje na našem bienalnom susretu povjesničara umjetnosti koji će se održati u Korčuli od 5. do 7. listopada 2012. te da ćete nam se sa zadovoljstvom pridružiti.
UPUTE ZA PRIJAVU
Rok za slanje sažetka dužine od 1000 do 1800 znakova u vidu priloga (attachment) elektroničkoj poruci na adresu dani.cvita.fiskovica@ffzg.hr je 1. ožujka 2012. Svi prijavljeni autori bit će izviješteni o ishodu svoje prijave do 10. svibnja 2012. godine.