Začeci arhitektonske dokumentacije na kojoj je zasnovana planoteka Instituta sežu u vrijeme u kojem se znanstvenoistraživački rad odvijao u okrilju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Već su najranija proučavanja starih urbanih aglomeracija na jadranskoj obali, što ih je vodio prof. Milan Prelog počevši od 1949. godine, uključila izradu egzaktnih arhitektonskih nacrta istraživanih spomenika i povijesnih jezgri naselja. Kako se proučavanje povijesne arhitekture i urbanizma s vremenom intenziviralo, ubrzo nakon osnutka Instituta 1961. godine zaposlen je prvi arhitekt (laborant-crtač) Ivan Prtenjak, tada još student arhitekture. Godine 1966. na to mjesto dolazi arhitekt Ivan Tenšek, a uz njega se 1972. godine zapošljava Davorin Stepinac. Oni su arhitektonsku službu Instituta doveli do visoke stručne razine. Veliko stečeno iskustvo prenosili su mlađim suradnicima: Ivani Valjato-Vrus, Marie Stepinac, Sanji Štok, Damiru Bakliži, Ivani Haničar Buljan i Marijani Vojtić, s kojima je tijekom godina znatno osnažen arhitektonski tim Instituta.
U brojna arhitektonska snimanja, kako za potrebe temeljnih istraživanja tako i za konzervatorsku primjenu na zaštiti spomenika i u prostornoj organizaciji, uloženi su veliki napori svih arhitekata. No za stvaranje vrijedne i unikatne arhitektonske dokumentacije spomenika najzaslužniji su Ivan Tenšek i Davorin Stepinac, a znatan doprinos dale su Ivana Valjato-Vrus na segmentu arhitekture južnoga obalnog prostora i Marie Stepinac na dionici umjetničke topografije.
Na osnovi tako stvorenog fonda arhitektonskih nacrta pristupilo se 1968. godine, u okviru projekta “Osnivanje fundamentalne dokumentacije za povijest umjetnosti”, uspostavi planoteke i njezinu sustavnom sređivanju i arhiviranju. Danas planoteka Instituta ima oko 7000 nacrta i karata, od kojih je 4395 nacrta mikrofilmirano i uključeno u središnju datoteku arhitektonske dokumentacije hrvatske graditeljske baštine uspostavljene u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture. Arhitektonske snimke uključene u planoteku Instituta obuhvaćaju više od 2000 spomenika sakralne i profane arhitekture na prostoru cijele Hrvatske od ranog srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Posebno valja upozoriti na arhitektonsku dokumentaciju i analitičke karte s tlocrtima povijesnih jezgri gradova: Dubrovnika, Stona, Umaga, Novigrada, Poreča, Rovinja, Buja, Motovuna, Bala, Pule, Buzeta, Huma, Krka, Cresa, Raba, Hvara, Korčule, Stona, Malog Stona, Orebića, Potomja, Cavtata, Šibenika, zatim Karlovca, Požege, Ogulina, Koprivnice, Križevaca, Ludbrega i drugih naselja sjeverozapadne Hrvatske.
Mnogobrojne karte graditeljskog nasljeđa grafički su prikaz prostornog razmještaja spomenika na određenom području, primjerice: Krapinsko-zagorska županija, Lubreška Podravina, okolica Križevaca, Konavle i Rijeka dubrovačka, zagrebačka nadbiskupija, Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda itd. Uz brojne pojedinačne spomenike snimljeni su mnogi cjeloviti korpusi arhitekture: gotička sakralna arhitektura u Istri; dubrovački ljetnikovci; barokne palače Dubrovnika; ranokršćanska sakralna arhitektura na južnom Jadranu; romanička sakralna arhitektura na jadranskoj obali i dalmatinskom zaleđu; gotička stambena arhitektura Korčule; ranorenesansna i barokna arhitektura u gradu Korčuli; barokni dvorci Hrvatskog zagorja; gotička sakralna arhitektura Slavonije i Hrvatskog zagorja; sakralna barokna arhitektura u Istri, sakralna barokna arhitektura dubovačkog i goričkog arhiđakonata, itd., itd.
Među raritetnom dokumentacijom institutske planoteke nalazi se i egzaktna (rukom crtana) ahitektonska rekonstrukcija Radovanova portala u Trogiru i niz drugih, za hrvatsko spomeničko naslijeđe, dragocjenih nacrta, karata i grafičkih prikaza.
Arhiv Planić
U planoteci se čuva arhiv arhitekta Stjepana Planića kojeg nam je njegova obitelj ustupila na istraživanje i obradu. Arhiv Planić čine nacrti koje je izradio Stjepan Planić od 1928. do 1980. godine odnosno preko 750 projekta vila, obiteljskih kuća, stambenih građevina, poslovnih zgrada, interijera i javnih građevina. Iz tog fundusa pripremili smo retrospektivnu izložbu i katalog Stjepan Planić 1900 - 1980. Iz arhiva arhitekta, 2003. godine čiji su eksponati upisani u registar zaštićenih pokretnih kulturnih dobara RH.
