Ivan Meštrović i secesija : Beč - Muenchen - Prag : 1900. - 1910.
Irena Kraševac

[prijevod [sažetka] na engleski Nikolina Jovanović, na njemački Milan Pelc]. - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Fundacija Ivana Meštrovića, 2002. - 243 str. : ilustr. ; 29 cm. (Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti; knj. 22)
Zusammenfassung ; Summary.

Ivan Meštrović je svoju umjetničku karijeru započeo u Beču na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Austrije – Secesija, a koje su značile najvišu izložbenu razinu s početka stoljeća. Na izložbama Secesije su u razdoblju do 1910. god. izlagali naznačajniji umjetnici toga doba, osnivači bečke Secesije, među inim, Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Otto Wagner, Edmund Hellmer. Na Secesiji redovito izlažu i Auguste Rodin, Georg Minne, Émile-Antoine Bourdelle, Constantin Meunier i Max Klinger, najpriznatiji kipari s prijelaza 19. u 20. st. Od 1903. do 1910. god. Meštrović je zastupljen na deset izložaba Secesije u Beču, a na temelju izloženih djela ponajbolje možemo pratiti njegov kiparski razvoj, od klasicizirajućih utjecaja s Akademije, oduševljenja Rodinom i preuzimanja njegova naturalizma i impresionistički nemirnih površina, secesijskog simbolizma temeljenog na ideji, temi i simbolu prikazanoga, do definitivnog otklona od senzualnog naturalizma u korist stilizirane monumentalne plastike, nakon 1908. god. Povlačeći zajednički nazivnik u umjetnosti u razdoblju secesije, možemo zaključiti da je zastupljeniji u tematskom nego u stilskom pogledu. Općenito se može reći da slikarstvo i skulptura nakon 1900. streme bizarnim temama – nekonvencionalne teme, san, bolest, život i smrt – toliko obrađivane u Meštrovićevim ranim radovima, povezuju ga s istim tematskim krugom bečke Secesije, u kojem su najistaknutiji predstavnici slikari Gustav Klimt i Egon Schiele.