Ivan Meštrović i secesija : Beč - Muenchen - Prag : 1900. - 1910.
Irena Kraševac
ISBN IPU: 953-6106-38-8
Cijena: rasprodano
[prijevod [sažetka] na engleski Nikolina Jovanović, na njemački Milan
Pelc]. - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Fundacija Ivana
Meštrovića, 2002. - 243 str. : ilustr. ; 29 cm. (Studije i monografije
Instituta za povijest umjetnosti; knj. 22)
Zusammenfassung ; Summary.
Ivan Meštrović je svoju umjetničku karijeru započeo u Beču na izložbama
Udruženja likovnih umjetnika Austrije – Secesija, a koje su značile
najvišu izložbenu razinu s početka stoljeća. Na izložbama Secesije su u
razdoblju do 1910. god. izlagali naznačajniji umjetnici toga doba,
osnivači bečke Secesije, među inim, Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl
Moll, Otto Wagner, Edmund Hellmer. Na Secesiji redovito izlažu i
Auguste Rodin, Georg Minne, Émile-Antoine Bourdelle, Constantin Meunier
i Max Klinger, najpriznatiji kipari s prijelaza 19. u 20. st. Od 1903.
do 1910. god. Meštrović je zastupljen na deset izložaba Secesije u
Beču, a na temelju izloženih djela ponajbolje možemo pratiti njegov
kiparski razvoj, od klasicizirajućih utjecaja s Akademije, oduševljenja
Rodinom i preuzimanja njegova naturalizma i impresionistički nemirnih
površina, secesijskog simbolizma temeljenog na ideji, temi i simbolu
prikazanoga, do definitivnog otklona od senzualnog naturalizma u korist
stilizirane monumentalne plastike, nakon 1908. god. Povlačeći
zajednički nazivnik u umjetnosti u razdoblju secesije, možemo
zaključiti da je zastupljeniji u tematskom nego u stilskom pogledu.
Općenito se može reći da slikarstvo i skulptura nakon 1900. streme
bizarnim temama – nekonvencionalne teme, san, bolest, život i smrt –
toliko obrađivane u Meštrovićevim ranim radovima, povezuju ga s istim
tematskim krugom bečke Secesije, u kojem su najistaknutiji predstavnici
slikari Gustav Klimt i Egon Schiele.