dr. sc.Ana Plosnić Škarić
znanstvena suradnica

Biografija

Ana Plosnić Škarić rođena je 1970. godine u Splitu. Diplomirala je povijest umjetnosti i latinski jezik i rimsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. godine. Te je godine zaposlena u I. gimnaziji u Zagrebu kao profesor povijesti umjetnosti i latinskog jezika. Radila je kao korektorica za latinski jezik na Hrvatsko-latinskom enciklopedijskom rječniku autora dr. sc. Joze Marevića (Školska knjiga, Zagreb, 1997.), a bila je i urednica knjige Riznica latinskog jezika istog autora (Školska knjiga, Zagreb, 1997.).

Od prosinca 2000. godine zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu „Umjetnička baština od antike do novog vijeka“ voditeljice dr. sc. Diane Vukičević Samaržija, u sklopu kojeg je izradila magistarski rad na temu Trogir – Romanička stambena arhitektura na primjeru Bloka Andreis pod mentorstvom akademika Igora Fiskovića. Disertaciju na temu Gotička stambena arhitektura grada Trogira izradila je također pod mentorstvom akademika Igora Fiskovića, a u sklopu projekta „Arhitektura i urbanizam hrvatskog kasnog srednjovjekovlja“ voditeljice dr. sc. Diane Vukičević Samaržija. Disertaciju je obranila u svibnju 2010. godine.

Područje njezinog znanstvenog interesa, u okviru rada na Institutu za povijest umjetnosti, sukladno programu ustanove, obuhvaća teme iz urbane i urbanističke povijesti srednjovjekovnog Trogira te problematiku stambene arhitekture u tom gradu, obuhvativši kako tipologiju i principe preoblikovanja prostora u pojedinim stilskim i povijesnim razdobljima tako i transformacije leksika arhitektonske plastike te njihovu uvjetovanost plastikom suvremene im sakralne arhitekture točnije uloge koju je imalo djelovanje pojedinih istaknutijih majstora u tom gradu te one koju su imale gotove importirane izrađevine. Istraživala je arhivsku građu srednjovjekovne trogirske komune koja se čuva u Državnom arhivu u Zadru, Arhivu HAZU u Zagrebu te fondove s trogirskom građom koji se čuvaju u Državnom arhivu u Splitu. Kraće vrijeme boravila je Beču proučavajući prikaze Trogira koji se čuvaju u Ratnom arhivu. Surađivala je u interpretaciji arhivske građe i na drugim projektima Instituta za povijest umjetnosti.

Bibliografija

Znanstveni radovi u časopisima

1. „Socijalna topografija Trogira u 13. stoljeću“, Povijesni prilozi 25, 2003., 37–92 (s M. Andreis i I. Benyovsky Latin) (izvorni znanstveni rad)

2. „Blok Andreis u Trogiru. Prilog poznavanju romaničke stambene arhitekture“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., 9–28 (izvorni znanstveni rad)

3. „Socijalna topografija Trogira u 14. stoljeću“, Povijesni prilozi 33, 2007., 103–193 (s M. Andreis i I. Benyovsky Latin) (izvorni znanstveni rad)

4. „Rad Miha Barade na Trogirskim spomenicima – objava dokumenata (13. i 14. stoljeće)“, Povijesni prilozi,40, 2011. u tisku, (s Irenom Benyovsky Latin)

Sudjelovanja na skupovima

1.„Rad Miha Barade na Trogirskim spomenicima – objava dokumenata (XIII. i XIV. stoljeće)“, Znanstveni skup povodom 50. godišnjice smrti Miha Barade, Zagreb, studeni 2007. godine (s Irenom Benyovsky Latin)

2.„Transformacije leksika arhitektonske plastike stambenog graditeljstva 15. stoljeća u Trogiru”, „Dani Cvita Fiskovića XI“ znanstvena radionica: "Motivi, tipologija i sadržaji domaćih klesarskih radionica u Korčuli i Dubrovniku XV. i XVI. st.", Dubrovnik, 4. do 7. listopada 2009. godine

3.„Arhitektonska plastika Male palače Cippico u kontekstu novih arhivskih spoznaja“, Međunarodni znanstveni skup „Ivan Duknović i krugovi njegove djelatnosti“, Split 27. i 28. rujna 2010. godine

4.„Nekretnine imućnih građana u kontekstu formiranja i uspona građanskih rodova u Trogiru nakon 1420. godine“, Međunarodni znanstveni skup „Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Vlast i vlasništvo“, Zagreb 15. i 16. studenog 2010. godine

Prijevodi i stručni radovi

1. James S. Ackerman, „Ars sine scientia nihil est“. Gotička teorija arhitekture na primjeru katedrale u Milanu“, u: Katedrala. Mjera i svjetlost, Zagreb 2003. 11–99, (prijevod s latinskog dijelova Dodatka koji se navode u glavnom tekstu; prijevod s engleskog: M. Bačić)

2. Francesco Petrarca, „Poslanica Giovanniju Colonni, (Fam. VI, 2)“, u: M. Špikić: Humanisti i starine, od Petrarke do Bionda, Zagreb, 2006., 193–203 (prijevod, s G. Stepanić)

3. Petar Pavao Vergerije, „Poslanica Ludovicu degli Alidosi“, u: M. Špikić: Humanisti i starine, od Petrarke do Bionda, Zagreb, 2006., 205–217

4. „Izvještaj s 2. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti“, Kvartal, Kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, III-2, 2006., 55–68 (s I. Körbler, I. Mance i D. Premerlom)

5. „Svježa promišljanja Duknovića i njegova doba“, Kvartal, Kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, VII-3/4-2010, 60–62