dr. sc.Katarina Horvat Levaj
znanstvena savjetnica

Biografija

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju (1981.), te magistrirala iz područja Naselja i gradovi. Povijest i teorija urbanizma (1985.). Na istom je fakultetu obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Barokna reprezentativna stambena arhitektura u Dubrovniku (1995.). Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu u Padovi (1988.).
Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sada djeluje u zvanju znanstvene savjetnice kao voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća – ishodišta i kontekst. U okviru znanstveno-istraživačkog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka, među kojima se ističu Gradovi-utvrde Istre, Povijesna jezgra Šibenika, Barokne palače Dubrovnika, Utvrđena ladanjska arhitektura Dalmacije, Barokne palače u Boki kotorskoj, Barokna sakralna arhitektura kontinentalne Hrvatske.
Najopsežniji angažman odnosi se na istraživanje Dubrovnika, i to prvenstveno stambene arhitekture, ali i pojedinih gradskih predjela i sklopova, te arhitekata, graditelja i klesara (Tomaso Napoli, Francesco Cortese, Ilija Katičić itd.).
Osim znanstvenog istraživanja sudjeluje i na izradi konzervatorskih studija za revitalizaciju naselja te obnovu i restauraciju arhitekture. U tom pogledu ističe se angažman na obnovi dubrovačke arhitekture oštećene u potresu 1979. i ratu 1991/92. godine, te na obnovi crkava i dvoraca kontinentalne Hrvatske.
Sudjeluje na izložbenim projektima (Crtež u znanosti, Mir i dobro – umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije).
U okviru projekta Umjetnička topografija Hrvatske angažirana je kao urednica publikacija (Križevci – grad i okolica, Ludbreg – Ludbreška Podravina, Ivanec – naselja i okolica). Članica je uredništva Radova Instituta za povijest umjetnosti.
Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a za međunarodni projekt Muzej bez granica prezentirala je hrvatsku baroknu arhitekturu.
Predaje na fakultetima - Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu (gdje je 2007. izabrana u zvanje docenta), Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu – doktorski studij, Hrvatski studiji – doktorski studij; povremeno i u inozemstvu  - Odsjek za povijest umjetnosti Sveučilišta u Grazu.
Suradnica je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (natuknice u Hrvatskom leksikonu, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Likovnoj enciklopediji, Hrvatskom biografskom leksikonu).
Članica je Društva povjesničara umjetnosti i Matice hrvatske u Zagrebu.
Godine 2003. dobiva državnu godišnju nagradu za znanost za knjigu Barokne palače u Dubrovniku.

Bibliografija

ZNANSTVENI RADOVI

KNJIGE

Barokne palače u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2001.

Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (zajedno s: Doris Baričević, Mirjana Repanić-Braun), Zagreb, 2011.

 

Hodočasnička crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu iznad Krapine (zajedno s: Doris Baričević, Mirjana Repanić-Braun), Zagreb, 2011. (u pripremi za tisak).

 

 

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI U ČASOPISIMA S MEĐUNARODNO PRIZNATOM RECENZIJOM (a1)

Hum - razvoj grada, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 10 (1986.), str. 41-68.

 

Analiza povijesne jezgre sjeveroistočnog dijela Šibenika, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 11 (1987.), str. 5-29. (članak objavljen s B. Tadić i J. Marković)

 

Crkva sv. Križa u Križevcima, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 12-13 (1988.-1989.), str. 139-226.

 

Građevni razvoj srednjovjekovnog bloka u povijesnoj jezgri Dubrovnika, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 16 (1992.), str. 41-53.

 

Dubrovačke barokne palače izgorjele u napadu na grad 6. prosinca 1991. godine, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19 (1995.), str. 69-91.

 

Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj i problemi obnove, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 20 (1996.), str. 105-121.

 

Od baroknog klasicizma do neoklasicizma, Stilsko-tipološke transformacije stambene arhitekture Dubrovnika između 1780. i 1900. godine, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 24 (2000.), str. 61-72.

 

Dva utvrđena ladanjska kompleksa plemićke obitelji Jakša na Visu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 25 (2001.), str. 135-150.

 

Perasti u Visu – kula, kuća i palača,Radovi Instituta za povijest umjetnosti 26 (2002.), str. 30-48.

 

Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 27 (2003.), str. 163-183. (članak objavljen s R. Seferovićom)

 

Katedrala sv. Terezije u Požegi, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28 (2004.), str. 208-231.

 

Barokne kuće s terasama u Cavtatu – prilog istraživanju umjetničkih veza Dubrovnika i Boke kotorske, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 29 (2005.), str. 211-236.

 

Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta – nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara, Anali Zavoda za povijesne znansti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku XLIV (2006.), 189-218.

 

Baroque Restoration of the Rector's Palace in Dubrovnik, Dubrovnik Annals (2006.) (članak objavljen s R. Seferovićom), 87-122.

 

Ranobarokno pročelje crkve sv. Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvobnika, Radovi instituta za povijest umjetnosti 31 (2007.), 91-110.

 

Herman Bollé i Crkva sv. Katarine u Zagrebu – korekcija jedne tradicionalne atribucije, Radovi instituta za povijest umjetnosti 32 (2008.), 237-250.

 

 

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI U ČASOPISIMA (a2)

 

Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Peristil 38 (1995.), str. 73-82.

 

Benediktinski samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Peristil 42/43 (1999.-2000.), str. 81-96.

 

Francesco Cortese - projektant barokne palače Zamanja u Dubrovniku, Peristil 45 (2002.), str. 107-122.

 

Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu, Podravina – časopis za multidisciplinarna istraživanja 10 (2006.), 80-99.

 

 

POGLAVLJA U KNJIGAMA

 

Crkva sv. Križa, u: KRIŽEVCI – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, ur. Žarko Domljan, Zagreb, 1993., str. 135-157.

 

Tri kapele u Križevcima – Sv. Ladislav, Sv. Rok, Sv. Florijan, u: KRIŽEVCI – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, ur. Žarko Domljan, Zagreb, 1993., str.187-195.

           

Sakralna arhitektura okolice Križevaca, u: KRIŽEVCI – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, ur. Žarko Domljan, Zagreb, 1993., str. 247-257.

 

Utvrde i dvorci, u: LUDBREG – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske,ur. Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, Zagreb, 1997., str. 91-101.

 

Sakralna arhitektura, u: LUDBREG – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske,ur. Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, Zagreb, 1997., str. 121-138.

 

Barokna franjevačka arhitektura provincija Sv. Ladislava i Sv. Ivana Kapistranskog, u: MIR I DOBRO, umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda,katalog izložbe, ur. Marija Mirković, Emanuel Hoško, Zagreb, 2000., str. 207-218.

           

Barokna arhitektura Požege i Požeštine, u: Kulturna baština Požege i Požeštine, ur. Natalija Čerti, Požega, 2004., str. 183-207.

 

Nadbiskupska palača – zaboravljeni spomenik dubrovačke barokne arhitekture, Sic ars deprenditur arte, Zbornik u čast Vladimira Markovića, ur. Sanja Cvetnić, Milan Pelc, Daniel Premerl, Zagreb, 2009., 265-288.

 

Barokna sakralna arhitektura – tragom Eugenove crkve, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, ur. Vesna Kusin, Branka Šulc, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., 335-347.

 

Barokna arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici, ur. Milan Pelc, Zagreb, 2010., 249-287.

 

ZNANSTVENI RADOVI U ZBORNICIMA ZNANSTVENIH SKUPOVA

 

Crtež u povijesti umjetnosti, u: Crtež u znanosti – zbornik znanstvenog skupa, ur: Miljenko Lapaine, Zagreb, 1998., str. 125-150. (članak objavljen s I. Tenšekom)

 

Draguć kao primjer karakterističnih razvojnih oblika naselja nastalih uz kaštele, u: Cerovljanski zbornik: zbornik radova sa znanstvenog skupa »Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas«, ur: Josip Šiklić, Pazin, 1999., str. 179-195.

 

Tinjan – građevni razvoj, u: Tinjanski zbornik: zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa »Tinjan i okolica od prapovijesti do danas«, ur. Josip Šiklić, Pazin, 2005., str. 261-278.

 

Između ljetnikovaca i palača – reprezentativna stambena arhitektura dubrovačkog predgrađa Pile u 18. stoljeću, u: Kultura ladanja – Zbornik radova sa znanstvenih skupova »Dani Cvita Fiskovića« održanih 2001. i 2002. godine, ur. Nada Grujić, Zagreb, 2006., str. 195-212.

 

Tommaso Napoli u Dubrovniku, u: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, Zbornik radova međunarodnog simpozija 2003. u Splitu, ur. Vladimir Marković, Ivana Prijatelj-Pavičić, Split, 2007., 31-52.

 

Sv. Martin u Martijancu – građevna povijest crkve predodređena rijekom Dravom, u: Ekohistorija Podravskog višegraničja u ranom novom vijeku, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa 2003. u Koprivnici, ur. Hrvoje Petrić, Zagreb, 2006. (u tisku, recenzirano kao izvorni znanstveni rad s međunarodno priznatom recenzijom)

 

Tragom Prelogova “čitanja” iz dokumenata i kamena – primjeri iz baroknog Dubrovnika, u: Prelogova baština danas, Zbornik znanstvenog skupa u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga održanog u Dubrovniku 2009, ur. Katarina Horvat-Levaj (u pripremi za tisak)

                                   

 

OSTALI RADOVI

 

Pustijerna, pretpostavke za revitalizaciju, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 10/11 (1984.-1985.), str. 49-79 (članak objavljen s N. Grujić i I. Tenšekom)

 

Hum – formiranje i razvoj grada u razdoblju od XI. do XII. stoljeća, Buzetski zbornik 10 (1986.), str. 103-114.

 

Problemi interpolacija u nizu »sub varicos« na Pustijerni u Dubrovniku, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 14/15 (1988.-1989.), str. 97-109.

 

Gradovi-utvrde sjeveroistočne Istre - građevni razvoj i problemi revitalizacije, Buzetski zbornik 12 (1988.), str. 213-226.

 

O nekritičkoj primjeni neostilskih elemenata na obnavljanim spomenicima arhitekture u Dubrovniku, Čovjek i prostor 4 (1990.), str. 16-17.

 

Obnova arheološke zone na Pustijerni, Čovjek i prostor 7-8 (1990.), str. 28-29.

 

Katalog sakralnih građevina: Crkva sv. Križa u Križevcima, str. 223. Kapela sv. Ladislava u Križevcima, str. 236. Kapela sv. Roka u Križevcima, str. 237. Kapela sv. Florijana u Križevcima, str. 237. Kapela sv. Petra u Apatovcu, str. 233-234. Župna crkva sv. Barbare u Carevdaru, str. 285-286. Kapela sv. Nikole u Novim Bošnjanima, str. 287-288. Župna crkva Pohođenja Marijina u Cirkveni, str. 290-291. Kapela sv. Duha u Brdu Cirkvenskom, str. 294. Župna crkva sv. Margarete u Dubovcu, str. 298-299. Župna crkva sv. Jurja u Đurđicu, str. 302-306. Kapela sv. Katarine u Erdovcu, str. 306. Župna crkva Uznesenja Marijina u Gornjoj Rijeci, str. 318-320. Župna crkva sv. Brcka u Kalniku, str. 333-338. Crkva sv. Andrije u Kamešnici, str. 346-347. Župna crkva sv. Mihovila u Miholcu, str. 348-351. Župna crkva sv. Ladislava u Ravenu, str. 358-360. Crkva sv. Helene u Svetoj Heleni, str. 365-366. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabnom, str. 369-371. Župna crkva sv. Petra u Svetom Petru Čvrstecu, str. 375. Župna crkva sv. Petra u Svetom Petru Orehovcu, str. 379-381. Crkva sv. Julijane u Tremi, str. 384-385. u: KRIŽEVCI - grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, ur. Žarko Domljan, Zagreb, 1993.

 

Katalog sakralnih i reprezentativnih profanih građevina: Župna crkva Presvetog Trojstva u Ludbregu, str. 217-220.Kapela Žalosne Gospe u Ludbregu, str. 228.Dvorac Batthyany u Ludbregu, str. 228-235.Kapela Srca Isusova u Apatiji, str. 249.Kapela Sv. Ćirila i Metoda u Bolfanu, str. 253.Kapela Sv. Josipa u Čukovcu, str. 256. Crkva Sv. Benedikta u Hrastovljanu, str. 259-261.Kapela Sv. Florijana u Hrženici, str. 266.Kapela Sv. Roka u Karlovcu, str. 269-270.Kapela Pohođenja Bl. Dj. Marije u Križančiji, str. 272-274. Crkva Sv. Križa u Križovljanu, str. 277-279. Crkva Sv. Katarine u Malom Bukovcu, str. 283-284. Župna crkva Sv. Martina u Martijancu, str. 292-295.Dvorac Patačić-Rauch u Martijancu, str. 299-303.Kapela Sv. Antuna u Selniku, str. 309-310.Kapela Svih Svetih u Sesvetama Ludbreškim, str. 312.Kapela Uznesenja Bl. Dj. Marije u Slanju, str. 316. Župna crkva Sv. Jurja u Svetom Đurđu, str. 318-320. Crkva Sv. Petra u Svetom Petru, str. 326-328. Župna crkva Sv. Franje Asiškog u Velikom Bukovcu, str. 332-333.Dvorac Drašković u Velikom Bukovcu, str. 339-343.u: LUDBREG - Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske,ur. Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, Zagreb, 1997.

 

Novi nalazi u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Hrvatsko zagorje 3 (1997.), str. 126-127 (članak objavljan s K. Petrić).

 

Vrh – građevni razvoj, Buzetski zbornik 24 (1998.), str. 51-61.

 

Tekst za obilježavanje najznačajnijih građevina Huma, Buzetski zbornik 25 (1999.), str. 197-200.

 

Architecture baroque, Croatie, Guides Gallimard, Paris, 1999., str. 60-61.

 

Katalog franjevačkih samostana: Osijek – Franjevački samostan sa crkvom Sv. Križa, Našice – Franjevački samostan sa crkvom Sv. Antun Padovanskog, Zagreb – Franjevački samostan sa crkvom sv. Franje, Požega – Franjevački samostan sa crkvom Sv. Duha, Ilok – Franjevački samostan sa crkvom Sv. Ivana Kapistranskog, u: MIR I DOBRO, umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda,katalog izložbe, ur. Marija Mirković, Emanuel Hoško, Zagreb, 2000., str. 360-362.

 

Duško Živanović: Dubrovačke kuće i polače, Anali Zavoda za povijesne znansti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku XL (2002.), str. 279-282.

 

Utvrđena gnijezda hvarskog plemstva, Biseri Jadrana – edicija za kulturu putovanja – otok Vis – regionalna monografija 2 (2003.), str. 146-155.

 

Katalog sakralne arhitekture: Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, župna crkva sv. Nikole u Hraščini, kapela sv. Benedikta u Gornjem Kraljevcu, kapela Majke Božje Žalosne u Trgovišću, kapela sv. Tri kralja u Tkalcima), Krapinsko-zagorska županija – sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Umjetnička topografija Hrvatske, ur. Ivanka Reberski, Zagreb, 2008., 154-156, 198-200, 209, 212, 346.

 

Graditeljska baština Gorskog kotara, www.Hiper Croatia

 

Barokna arhitektura u Hrvatskoj,www.Museum with no Frontiers. Discover Baroque Art

 

Đurđica Cvitanović (1924.-2009.), sjećanje, Kvartal VI, 1-2, 2009., 4-5

 

NATUKNICE U ENCIKLOPEDIJAMA

 

Križevci, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. sv., Zagreb, 1995., str. 480-481.

Sovinjak, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, II. sv., Zagreb, 1996., str. 253.

Šumber, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv.II., Zagreb, 1996., str. 336-337.

Vrh, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. II., Zagreb, 1996., str. 450.

Barok, likovne umjetnosti, Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., str. 68-70.

Dvorci, Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., str. 310-311.

Rokoko, likovne umjetnosti, Hrvatski leksikon, II. sv., Zagreb, 1996., str. 375-376.

Barok u Europi, likovne umjetnosti, Hrvatska enciklopedija, I. sv., Zagreb, 1999., str. 630-633.

Ilija Katičić,Hrvatski biografski leksikon (u tisku)

 

 

ELABORATI

 

Dubrovnik - Pustijerna, Povijesni razvoj, arhitektonske osobine stambene izgradnje i prijedlozi smjernica za obnovu i revitalizacij, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Nada Grujić, Katarina Horvat, Valdimir Marković, Marija Planić-Lončarić, Biserka Tadić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1984., sv. I-IV.

 

Dubrovnik - Sveta Marija od Kaštela, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Anđelko Badurina, Miljenka Fischer, Katarina Horvat), Zagreb, 1985.

 

Šibenik - blok E II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, eaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Biserka Tadić, Katarina Horvat, Jagoda Marković, Davorin Stepinac, Ivan Tenšek), Zagreb, 1986.

 

Dubrovnik - blok omeđen ulicama Od puča, Pracatovom, Između polača i Božidarevićevom, Građevni razvoj, arhitektonske osobine i prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Katarina Horvat-Levaj, Željka Čorak, Nada Grujić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1990.

 

Četiri dubrovačke palače, elaborat Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1993.

 

Šibenik - blok F II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Jagoda Marković, Biserka Tadić, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.

 

Sveti Ivan Žabno - župna crkva sv. Ivana Krstitelja, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.

 

Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu (autor: Katarina Horvat-Levaj, voditelj projekta: Ksenija Petrić), Zagreb, 1995.

 

Knežev dvor u Pridvorju, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1996.

 

Knežev dvor u Pridvorju, Rezultati arheoloških i restauratorskih istraživanja, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek, suradnici: Ivica Žile, Caudia Pezzi), Zagreb, 1997.

 

Crkva sv. Križa u Križevcima, Građevno-stilski razvoj, valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu, Zagreb, 1997.

 

Kuća Vlaha Bukovca u Cavtatu, Građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.

 

Knežev dvor u Pridvorju, Izvještaj o dodatnim arheološkim i restauratorskim istraživanjima, idejni prijedlog rekonstrukcije, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.

 

Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Anđelko Badurina, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.

 

Župna crkva sv. Martina u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.

 

Crkva sv. Benedikta u Hrastovljanu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.

 

Dvorac Patačić-Rauch u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1999.

 

Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Rezultati restauratorskih istraživanja crkve i sjevernog dijela samostana, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 2001.

 

Dubrovnik, palača »Ljetnih igara« - valorizacija nalaza, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zagreb, 2003. (autori: Katarina Horvat-Levaj, Danuta Misiuda, Ivan Srša)

 

Križovljan, crkva sv. Križa – građevni razvoj i valorizacija, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zagreb, 2003.

 

Katedrala sv. Terezije u Požegi – povijesno-građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004. (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac)

 

Crkva sv. Andrije u Kamešnici, elaborat Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac)

 

Kapela sv. Mihovila Arkanđela u Ratkovici – konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i idejnim projektom obnove i prezentacije crkve, Zagreb, 2007. (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac)

 

Cavtat – zgrada stare škole, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2007.

 

Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje župne crkve sv. Augustina u Velikoj (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Diana Vukičević-Samaržija), Zagreb, 2009.

 

Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Trojstva u Tkalcima iznad Krapine (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Marijana Vojtić), Zagreb, 2010.

 

Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Florijana kraj Klanjca  (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Ksenija Petrić), Zagreb, 2010.

 

Kapetanska kuća Turčinović-Miloslavić u Srebernom, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2010.

 

Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve Svih svetih u Požeškim Sesvetama (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac) Zagreb, 2010.

 

Dubrovnik, Kuća u Ulici između polača 5, Povijesno-građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autori: Katarina Horvat-Levaj, Vinicije Lupis), Zagreb, 2011.

 

Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve sv. Vida u Pitomači (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac) Zagreb, 2011.

 

 

RADOVI NA MEĐUNARODNIM ZNANSTVENIM SKUPOVIMA

 

Dvorac Batthyany u Ludbregu,međunarodni skup u organizaciji Bayerisch-kroatische Gesellschaft, München, listopad 1997.

Pojava klasicizma u stambenoj arhitekturi Dubrovnika, međunarodni znanstveni skup: Arhitektura Dubrovnika nakon pada Republike, Dubrovnik, studeni 1998.

Sakralna arhitektura križevačkog kraja,međunarodni znanstveni skup:Etnokonfesionalne promjene na području Križevačke županije i Varaždinskog generalata u ranom novom vijeku, Križevci, lipanj 2002.

Barokna sakralna arhitektura Podravine, međunarodni znanstveni skup: Ekohistorija Podravskog višegraničja u ranom novom vijeku, Koprivnica, prosinac 2003.

Tommaso Napoli u Dubrovniku, međunarodni znanstveni skup: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, Split, studeni 2003.

Tragom Prelogova „čitanja“ iz dokumenata i kamena – primjeri iz baroknog Dubrovnika, znanstveni skup Prelogova baština danas – u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga, Dubrovnik, studeni 2009.